U svom kontaktu s pacijentima i kada vodim zdravstvene seminare, ljudi često pitaju: „Od svih zdravstvenih savjeta o kojima smo razgovarali i učili ih, koji smatrate najvažnijim?“

Obično se nasmiješim i odgovorim: „Najvažniji zdravstveni savjet za vas je onaj koji ne prihvaćate!“

Ako zanemarite ili zapostavite određeni program za što bolje zdravlje, ne samo da se lišavate koristi toga savjeta već ne koristite prednost koju pruža povezanost svega što čini sveobuhvatan program wellnessa. Svaki put kada popisu savjeta za dobro zdravlje dodate još nešto što primjenjujete u praksi, vi umnožavate iscjeljujući potencijal zbog djelovanja sinergije.

Postoji li jedan ključ za bolje zdravlje?

Ostavljajući za trenutak po strani sve ostalo, pitamo se postoji li nešto što je za zdravlje važnije od svega drugoga; i ako postoji, što je to?

Zdrava prehrana? Nesumnjivo je da prehrana snažno utječe na naš organizam.

Redovito vježbanje? Vježbanje je od velike važnosti jer snažno djeluje na naše zdravlje.

Hidracija? Koliko dugo osoba može preživjeti bez vode? Ne dugo. U određenoj sredini i okolnostima moguće je da bez vode preživi do dva tjedna. Ali već i jedan dan bez vode ostavlja velik trag na naše zdravlje. Pravilna hidracija bitna je za naš tjelesni život i zdravlje.

Što da kažemo za nedostatak sunčeva svjetla ili vitamina D? On dramatično povećava mogućnost da se razbolimo.

Možda je najvažniji savjet da izbjegavamo pušenje, alkohol i druge tvari koje stvaraju stres i truju naš organizam.

Na kraju, što reći o našem svakodnevnom izlaganju svježem zraku, prikladnom odmoru i spavanju ili oprostu i povjerenju u Boga?

Postoji li jedan element koji je ključ za uspjeh svih drugih elemenata?

Ključ je dovoljno sna

Kao učenik srednje škole, stvarno sam vodio računa o svom zdravlju. Mnogo sam razmišljao o njemu i načinu kako da budem što zdraviji. Čitao sam klasično djelo Ellen White, Put u bolji život, o osam zdravstvenih zakona – zdravoj prehrani, redovitom vježbanju, uzimanju dovoljno vode, sunčevu svjetlu i vitaminu D, izbjegavanju tvari kao što su alkohol i duhan, svježem zraku, odgovarajućem odmoru i snu te spremnošću na praštanje i razvijanju povjerenja u Boga. Pitao sam se trebam li se na jedan od njih posebno usredotočiti.

Imao sam prijepodnevnu nastavu i radio sam nakon škole, pa mi je život bio dosta ispunjen. Primijetio sam da kad god bih išao kasno spavati, sutradan nisam bio dobro kao što je trebalo. Umjesto da rano ustanem i otrčim kilometar ili dva, bio bih umoran pa bih nekoliko puta pritisnuo tipku alarma na budilici. Umjesto da uživam u zdravom doručku, ustanovio sam da tražim nešto slađe, malo više industrijski prerađeno – nešto čime bih zadovoljio osjećaj nelagode. Jednostavno se ne bih osjećao tako dobro kao kada bih dobro prospavao prethodnu noć.

Jeste li i vi to iskusili? Je li vam navika da ujutro na brzinu nešto pojedete ili popijete, jednostavno zato da biste poboljšali svoje raspoloženje? Uvjeren sam da milijuni u ovome svijetu ujutro ustaju s osjećajem nelagode – s osjećajem da se jednostavno ne osjećaju dobro. Zbog toga traže prečace da obnove osjećaj zdravlja, da se osjete dobro. Često ti prečaci dovode do toga da sagorijevaju svijeću na oba kraja, što dovodi do adrenalinskog zamora i brojnih drugih fizičkih i emocionalnih problema.

Uvjeren sam da su san i prikladan odmor najvažniji ključ koji regulira sve druge zdravstvene savjete, jer ako se ne budite osvježeni i obnovljeni, vaš se organizam ne obnavlja i iscjeljuje tijekom sati spavanja kako bi trebao.

U današnjem ubrzanom svijetu mnogi od nas smatraju da ne mogu spavati koliko je potrebno ili koliko bi htjeli. Pokušavamo uklopiti sve, a to jednostavno ne ide. Zato često žrtvujemo sate spavanja. Takvo razmišljanje upropaštava zdravlje jednog naraštaja za drugim. Mladi danas ostaju budni do jedan ili dva sata ujutro, učeći za ispite ili dovršavajući domaće zadaće. Oni upropaštavaju svoje zdravlje radi ocjene.

Radije bih da mi djeca ne donose petice iz škole i svake se noći dobro naspavaju nego da im prosjek ocjena bude četiri, ali na račun njihova budućeg zdravlja. Nedovoljno sna priprema našu djecu za sve kronične bolesti koje pokušavamo spriječiti ili usporiti kod odraslih. Lišavanje sna priprema nas za pretilost, srčane bolesti, dijabetes i Alzheimer.

Gubitak sna loš je za fizičko, intelektualno, emocionalno i duhovno zdravlje. Posebno je loš za mozak.

Negativne posljedice nedovoljnog sna

Jedna od mojih omiljenih priča dok sam odrastao bio je izvještaj o Charlesu A. Lindberghu, poletnom mladom pilotu, u vrijeme kada je letenje bilo u povojima. Godine 1919. vlasnik jednog hotela u New Yorku ponudio je nagradu od 25 000 dolara prvom avijatičaru koji će u letu bez prekida preletjeti Atlantski ocean od New Yorka do Pariza. Lindbergh je odlučio prihvatiti izazov. Dobio je financijsku podršku i izradio odgovarajući zrakoplov. Premda za dobivanje nagrade nije bio uvjet da leti sâm, odlučio je to učiniti sâm. To je značilo da će za upravljačem biti najmanje dvadeset i dva sata. Ustvari, ispostavilo se da će to biti trideset i tri sata.

Dvadesetog svibnja 1927. Lindbergh je poletio s Long Islanda. Bio je toliko uzbuđen da prethodne noći nije mogao oka sklopiti. Ustvari, u vrijeme kada je poletio, bio je bez sna već dvadeset i dva sata. Lindbergh je postao prvi pilot koji je preletio Atlantik, ali koliko je puta tijekom trideset i tri sata leta za Pariz poželio da je noć ranije spavao!

Imao je sreću što je živ stigao u Pariz, veliku sreću – i to ne samo zbog ograničene zrakoplovne tehnike onoga vremena. Pedeset i pet sati bez spavanja, čak i da ostvari ovakav nevjerojatan podvig, itekako su utjecala na zdravlje.

Izvor: Wes Youngberg, klinički profesor s doktoratom iz kliničke preventivne skrbi i diplomom iz prehrane sa Sveučilišta Loma Linda (Adventist Review, 6. studenoga 2015.)